4T: Mislim da "bo" ima istoga smisla kao i "phew", "æo" i sliène stvari.
phew je onomatopeja puhanja, a æo je skraceni talijanizam (od vecio -
stari, rista, itd.). prikladnije bi 'bo' bilo svrstati u kos kolokvijalnih
upadica zajedno s 'aaa?', 'ha!', 'ohooo?!', 'ma..' (u istri i 'a-ma..'),
itd. i sa svim onim uzvicima koji oznacavaju cijelu recenicu ili stanje
duha u kojoj se govornik nalazi (iznenadjenje, rezignacija, cudjenje), uz
koje nerijetko u paketu dolaze i pripadajuce gestikulacije (slijeganje
ramenima, odmahivanje rukom, podizanje obrva, itd.). tu spada i zvuk koji
napravis kad napucis usne i kratko prdnes, koji znaci 'pojma nemam'. upravo
to znaci i 'bo', a dolazi nam iz talijanskog; oni vole upotrebljavati te
upadice a cesto ih poprate i bogatom gestikulacijom.
--
grok, prc.